Zakažite pregled
Naši doktori
Cenovnik
PREGLEDI | CENA – RSD |
---|---|
UZ srca sa kolor dopplerom | 4000 |
UZ abdomena | 3500 |
UZ abdomena – gastroenterolog | 4000 |
UZ male karlice | 3500 |
UZ pregled štitaste žlezde | 3500 |
UZ pregled stitaste zlezde – endokrinolog | 4000 |
UZ pregled mekih tkiva vrata ( ukljucujuci i stitastu zl.) sa color Dopplerom | 4000 |
UZ pregled aksila | 3500 |
UZ pregled prepone | 3500 |
UZ pregled testisa / skrotuma | 4000 |
UZ pregled urotrakta | 3500 |
UZ pregled urotrakta / urolog, nefrolog | 4000 |
UZ pregled prostate | 3500 |
UZ pregled prostate – urolog | 4000 |
Transrektalni UZ prostate | 5000 |
UZ mekih tkiva – mišići – jedna regija tela | 4000 |
UZ pregled zgloba ( jednog ) | 4000 |
UZ pregled dojka | 4000 |
UZ jedne regije – deca | 4000 |
UZ kukova kod beba | 4000 |
Color Doppler krvnih sudova vrata | 4000 |
Color Doppler krvnih sudova vrata – vaskularni hirurg | 4500 |
Color Doppler temporalnih arterija | 4000 |
Color Doppler krvnih sudova nogu(arterija i vena) | 4000 |
Color Doppler krvnih sudova nogu(arterija i vena) – vaskularni hirurg | 4500 |
Color Doppler krvnih sudova ruku(arterija i vena) | 4000 |
Color Doppler krvnih sudova ruku(arterija i vena) -vaskularni hirurg | 4500 |
Color Doppler renalnih arterija – vaskularni hirurg | 5000 |
Color Doppler portne vene | 4500 |
Color Doppler abdominalne aorte – vaskularni hirurg | 5000 |
UZ pregled – jedna regija – kućna poseta | 10000 |
Color Doppler krvnih sudova – jedna regija – kućna poseta | 12000 |
Color Doppler krvnih sudova dve regije -vaskularni hirurg | 8000 |
Color Doppler krvnih sudova – tri regije vaskularni hirurg | 11000 |
Priprema
Priprema za ultrazvučni pregled štitaste žlezde
Za ovaj ultrazvučni pregled nije potrebna priprema.
Štitasta žlezda je smeštena u prednjem delu vrata, gde se može napipati ispod kože. Po svom obliku podseća na leptira. Štitasta žlezda luči nekoliko hormona od kojih su najvažniji T3 i T4. Ovi hormoni putem cirkulacije dospevaju do svih ćelija u organizmu i svojim prisustvom utiču na različite procese:
- rast,
- oslobađanje energije,
- proizvodnja toplote;
Posrednim putem, hormoni utiču na mnoge telesne funkcije, temperaturu tela, puls srca, telesnu težinu, kao i na psihofizički razvoj. Za pravilnu funkciju štitaste žlezde odgovoran je hormon TSH – tireostimulirajući hormon, koji luči hipofiza. Saznajte više…
Štitasta žlezda je vrlo osetljiva na stres i smatra se da ubrzani i nepravilni način života koji nosi današnjica dovodi do disfunkcije u njenom radu kao i do pojave promena u njenoj strukturi. Broj obolelih se povećava svake godine i sve je više mladih osoba sa problemima u funkcionisanju ove žlezde. Kod sumnje na bolest štitaste žlezde, pored kliničkog pregleda, obavezan je i ultrazvuk štitaste žlezde. Ovim pregledom se najbolje dijagnostikuju promene u strukturi (čvorići,ciste, hronični autoimuni tireoiditis –HAT i sl.). Ultrazvučnim pregledom se dobija pouzdan uvid u veličinu i volumen štitaste žlezde.
Upotrebom Color Doppler efekta ispituje se prokrvljenost žlezde kao i uočenih promena u njoj.
Uredni nalazi TSH, FT4 i T3 ne isključuju postojanje bolesti štitaste žlezde kao što ni postojanje promena u strukturi ne isključuje niti potvrđuje potremećaj njene funkcije.
Koji se organi pregledaju?
Ovim pregledom se ispituje tkivo štitaste žlezde, paratireoidnih (paraštitastih) žlezdi kao i limfne žlezde regija vrata.
Kako izgleda ultrazvučni pregled štitaste žlezde?
Pacijent oslobodi vrat od garederobe. Pregled se može raditi u sedećem ili ležećem položaju. Lekar sondom ultrazvučnog aparata na koju je prethodno nanet gel prelazi preko kože vrata.
Prilikom pregleda pacijent ne oseća nikakav bol. Ispitivanje traje od 10 do 30 minuta, nakon čega pacijent dobija objašnjenje i pisani izveštaj.

Kada raditi ultrazvučni pregled štitaste žlezde?
Situacije u kojima se savetuje ultrazvuk štitaste žlezde su:
- Pojava uvećanja ili tvrdina u predelu vrata
- Problemi sa gutanjem
- Nasledna predispozicija
- Kontrola nakon operacija
- Kod bolesti koja su u vezi sa štitastom žlezdom (kardiološka, hematološka,
- Povišene vrednosti holesterola u krvi, osteoporoza itd.)
- Neobjašnjivo mršavljenje ili dobijanje u telesnoj težini
- Nejasna febrilna stanja
Ultrazvučni pregled je najbolje raditi na osnovu uputa lekara opšte prakse ili specijaliste druge grane medicine koji je prethodno utvrdio potrebu za ultrazvučnim pregledom.
Ko vrši pregled i ko interpretira nalaz?
Pregled vrši specijalista endokrinolog, radiolog ili specijalista opšte medicine sa završenom odgovarajućom školom za rad u ultrazvučnoj dijagnostici. Lekar očitava nalaz, piše ga i prilaže snimak kao medicinski dokument. Ujedno se preporučuju i eventualne dopunske dijagnostičke procedure.

Koja je korist, koji su rizici i koliko su česte kontrole?
Korist je prvenstveno u brzini i tačnosti nalaza koji se dobijaju dijagnostičkim ultrazvukom a rizika od pregleda nema. Kontrole se ponavljaju koliko je potrebno, bez opasnosti od oštećenja tkiva i organa. Vreme do sledećeg pregleda određuje lekar u zavisnosti od nalaza.

Koja je korist, koji su rizici i koliko su česte kontrole?
Korist je prvenstveno u brzini i tačnosti nalaza koji se dobijaju dijagnostičkim ultrazvukom a rizika od pregleda nema. Kontrole se ponavljaju koliko je potrebno, bez opasnosti od oštećenja tkiva i organa. Vreme do sledećeg pregleda određuje lekar u zavisnosti od nalaza.
Tankom iglom se pod kontrolom ultrazvuka ubode opipljiva promena na žlezdi i aspiracijom se dobija materijal za pravljenje razmaza. Obično se koristi špric od 10 ml i igla za potkožne ili muskularne injekcije. Koža se pažljivo očisti i dezinfikuje kako bi se izbegla mogućnost infekcije. Broj punkcija zavisi od veličine promena ali se obično uradi po jedna punkcija za 1cm veličine promene.
Po pravilu se bira mesto najveće sumnje a to je najtvrđi deo promene.Postupak je bezbedan, minimalno traumatičan i neznatno bolan. Na ovaj način se dobijaju važni podaci o postojanju eventualnog karcinoma. Danas nemamo pouzdaniji postupak da se, bez operacije, dobije informacija o mogućem tireoidnom kanceru. Iako jedino operacija može da odgovori potpuno precizno na pitanje o prirodi nodusa (čvora), punkcija tankom iglom je u oko 85-90% efikasna u dijagnozi i razlikovanju benignih od malignih nodusa.
Zbog toga pacijenti sa nodoznom strumom treba da budu informisani koliko je važan, bezbedan i bezbolan postupak kojim dobijaju izuzetno važne podatke za dalje lečenje. Jedine kontraindikacije za punkciju su poremećaj koagulacije krvi i aktivna pojačana funkcija štitaste žlezde jer može doći do obimnijeg krvarenja tokom intervencije.
Postupak izvodi subspecijalista endokrinolog ili hirurg.
Indikacije za punkciju tankom iglom su:
- Bilo koji čvor veći od 1.5 -2 cm
- Čvorovi koje brzo rastu
- Sumnja na intratireoidne metastaze netireoidnog tumora
- Gnojni (purulentni) tireoiditis
- Subakutni tireoiditis (de Quervain) ako dijagnoza nije sigurna
- Hronični autoimunski tireoiditis u slučajevima sumnje na limfom
- Aspiracija ciste