Šta je EKG i šta nam pokazuje?
Elektrokardiogram beleži električne signale u Vašem srcu. To je uobičajeni i bezbolni, neinvazivni test koji se koristi za brzo otkrivanje srčanih problema i nadgledanje zdravlja Vašeg srca.
Elektrokardiogrami – EKG – se često rade u lekarskim ordinacijama, na klinikama ili u bolesničkoj sobi.
Lekari obično preporučuju EKG kada postoje simptomi koji ukazuju na eventualno postojanje bolesti. Rutinski se EKG radi kod redovnih sistematskih pregleda kao i u situacijama kada ne postoje simptomi bolesti ali se zbog postojanja faktora rizika za nastanak srčanog oboljenja radi skrining EKG pregled.
EKG može da pomogne u dijagnozi mnogih uobičajenih srčanih problema kod ljudi svih starosnih grupa. Vaš lekar može da koristi elektrokardiogram sa sledećim ciljem:
- Da li postoji neregularan srčani ritam (aritmije)
- Da se ustanovi da li postoje blokirane ili sužene arterije u srcu (bolest koronarnih arterija) koje mogu da uzrokuju bol u grudima ili srčani udar (infarkt)
- Da proveri da li ste ranije imali srčani udar
- Da proveri koliko dobro funkcionišu određene metode lečenja bolesti srca, poput pejsmejkera (pacemaker)
EKG će vam biti potreban ako imate bilo koji od sledećih znakova i simptoma:
- Bol u grudima
- Vrtoglavica, ošamućenost ili zbunjenost
- Lupanje srca
- Ubrzan puls
- Kratak dah
- Slabost, umor, ili pad sposobnosti za vežbanje
Da li postoje neki rizici pri obavljanju EKG-a?
Elektrokardiogram je siguran postupak. Ne postoji rizik od strujnog udara tokom testa jer korišćene elektrode ne proizvode električnu energiju. Elektrode beleže samo električnu aktivnost Vašeg srca.
Nakon pregleda može se na koži pojaviti diskretno crvenilo ili iritacija kože nakon uklanjanja elektroda. To je prolazna i bezazlena reakcija.
Kakva je priprema potrebna?
Nisu potrebne posebne pripreme za standardni elektrokardiogram. Obavestite svog doktora o bilo kojim lekovima i suplementima koje uzimate. To često može uticati na rezultate testa.
Pred izvođenje EKG zapisa potrebno je da se pacijent skine do pola i da legne na krevet na kome će se pregled obaviti. EKG najčešće izvodi medicinski tehničar a doktor tumači rezultat.
Kako se izvodi EKG?
Tokom EKG-a se postavlja maksimalno 12 senzora (elektroda) i to u regiji grudnog koša i u regiji ruku i nogu – u predeo zglobova neposredno iznad šaka i stopala. Elektrode su u vidu labavih štipaljki i pumpica a zakačene su žicama za aparat. Ove elektrode snimaju električne signale koje izazivaju srčani otkucaji. Aparat beleži informacije i prikazuje ih u obliku talasa na monitoru i/ili na papiru.
Tokom testa možete normalno disati, ali moraćete da mirno ležite i da ne pričate. Uverite se da ste spremni da mirno ležite. Pokreti, razgovor ili drhtavica mogu iskriviti rezultate testa. Standardni EKG traje nekoliko minuta.
Nakon EKG-a možete normalno nastaviti sa svim svojim aktivnostima.
Šta lekar tumači iz EKG zapisa?
Vaš lekar će pregledati podatke zabeležene EKG aparatom i potražiti eventualne probleme sa Vašim srcem. To uključuje:
- Otkucaje srca: Standardni puls se obično može izmeriti proverom pulsa. EKG je od koristi ako je Vaš puls teško napipati ili je prebrz i/ ili nepravilan. EKG može pomoći lekaru da uoči neobično brze otkucaje srca (tahikardija) ili neobično spore otkucaje srca (bradikardija).
- Srčani ritam: EKG može pokazati nepravilnosti srčanog ritma – aritmije.
- Srčani napad: EKG može pokazati dokaze o prethodnom srčanom udaru (srčani infarkt) ili razvoj infarkta koji je u toku. Zapis pokazuje i koji je deo srčanog mišića oštećen kao i eventualni stepen tog oštećenja.
- Neadekvatno snabdevanje srca krvlju i kiseonikom: Ukoliko se EKG uradi dok imate simptome onda se može pojasniti da li je bol u grudima uzrokovana smanjenim dotokom krvi u srčani mišić – nestabilna angina pektoris.
- Strukturne abnormalnosti: EKG može da pruži dokaze o eventualnom proširenju srčanih komora ili zidova srca, postojanju srčanih mana i nekih drugih srčanih problema.
Ako lekar pronađe bilo kakve probleme na EKG-u može predložiti da se urade neke dodatne pretrage da bi utvrdili da li je potrebno lečenje. Lečenje zavisi od uzroka koji izaziva određene tegobe – simptome kod pacijenta.
Tekst napisala dr Biljana Petrevska.