Radiologija

Radiologija je grana medicine koja koristi metode različitih snimanja za dijagnozu i lečenje bolesti.

Radiologija se može podeliti u dve oblasti, dijagnostičku radiologiju i interventnu radiologiju.

Lekari koji su se školovali za oblast radiologije nazivaju se radiolozima. Posao radiologa je da pregleda i interpretira dobijene radiološke slike i da sastavi detaljan izveštaj za nadležnog lekara.

Sadržaj

Šta je dijagnostička radiologija?

Dijagnostička radiologija je medicinska specijalizacija koja uključuje preduzimanje niza tehnika snimanja za dobijanje slika različitih delova tela. Nakon toga dijagnostički radiolog pažljivo tumači nalaze u cilju dijagnostike bolesti ili povrede.

Dijagnostička radiologija je osnova kliničkog odlučivanja u savremenoj medicini.

Dijagnostički testovi za snimanje uključuju:

  • Ultrazvučni pregledi (poznati i kao sonografija)
  • RTG (obična radiografija – rendgenski snimak)
  • Mamografija
  • CT (kompjuterizovana tomografija – skener)
  • MRI (magnetna rezonanca )
  • Nuklearna medicina

Šta je interventna radiologija?

Interventna radiologija je medicinska specijalizacija koja uključuje izvođenje različitih radioloških tehnika snimanja za dobijanje slika unutrašnjosti tela tokom kojih se dobijaju određeni dijagnostički podaci o bolestima i/ili povredama i tokom kojih se, u istom postupku, izvode određeni medicinski postupci u cilju lečenja.
Tehnike koje koristi interventni radiolog su rentgenski zraci, MRI (magnetna rezonanca), fluoroskopija (rentgenski postupak koji omogućava da se vide unutrašnji organi kroz vreme – u pokretu, CT (kompjuterizovana tomografija – skener) i ultrazvuk.

Interventni radiolozi izvode veliki broj procedura poput lečenja tumora, uzimanja biopsija organa ili postavljanja stenta umetanjem sitnih instrumenata i tankih plastičnih cevi (katetera) u telo putem arterije ili vene. Snimak se koristi za vođenje katetera i instrumenata do tačnog područja na kojem treba izvršiti medicinski postupak ili tretman. Ovo smanjuje potrebu za tradicionalnom (otvorenom) ili laparoskopskom hirurgijom, jer se lečenje može sprovesti kroz malu plastičnu cev koja je približno veličine slamke.
Napredak tehnologije u radiologiji znači da se povećava i broj stanja koja se mogu lečiti na ovaj način.

Rendgen, Rentgen ili Rengen, pitanje je sad

Wilhelm Conrad Röntgen (1845. – 1923.) je nemački naučnik koji je 1895. godine otkrio postojanje nove vrste elektromagnetnog zračenja, tzv. X-zrake. Po njemu je ta vrsta zračenja i dobila ime.

Naziv “X zraci” se i dalje koristi ali izuzetno retko. To ime potiče iz proste činjenice da je Röntgen iskoristio oznaku za prvu nepoznatu u matematici – X jer se radilo o novini u fizici. I pored toga što je za njegovog života ta vrsta zračenja dobila ime po njemu, on je nastavio da koristi naziv X zraci. Za ovo dostignuće mu je 1901.g. dodeljena Nobelova nagrada za fiziku. Svestan činjenice o važnosti svog otkrića, kao visoko moralna osoba, patent nije registrovao kao ličnu svojinu već je odmah svoja saznanja podelio sa naučnim svetom
Ovo otkriće je omogućilo značajan napredak u medicinskoj dijagnostici. Danas se imenica “rendgen” odnosi na aparat za snimanje pomoću rendgenskih zraka.
U njegovu čast je 2004. godine, 111.element periodnog sistema nazvan Rendgenijum.

A kada govorimo o pravilnom izgovoru same reči, u duhu gramatike srpskog jezika…

Reč “rendgen” je poreklom uz nemačkog jezika a koristi se za medicinski aparat i određenu medicinsku proceduru.
Ime potiče od naučnika koji ga je izumeo – Röntgen – pravilan izgovor – Rentgen.
U srpskoj gramatici važi pravilo da se u vlastitim imenima ne vrši jednačenje suglasnika po zvučnosti pa bi tako ispalo da je pravilno reći Rentgen.
Međutim, pošto se u ovom slučaju radi o tome da se izvorna reč koristi za naziv aparata i procedure a ne kao vlastita imenica, onda se primenjuje pravilo jednačenja suglasnika po zvučnosti i pravilno je reći Rendgen

Šta je interventna radiologija?

Interventna radiologija je medicinska specijalizacija koja uključuje izvođenje različitih radioloških tehnika snimanja za dobijanje slika unutrašnjosti tela tokom kojih se dobijaju određeni dijagnostički podaci o bolestima i/ili povredama i tokom kojih se, u istom postupku, izvode određeni medicinski postupci u cilju lečenja.

Tehnike koje koristi interventni radiolog su rentgenski zraci, MRI (magnetna rezonanca), fluoroskopija (rentgenski postupak koji omogućava da se vide unutrašnji organi kroz vreme – u pokretu, CT (kompjuterizovana tomografija – skener) i ultrazvuk.
Interventni radiolozi izvode veliki broj procedura poput lečenja tumora, uzimanja biopsija organa ili postavljanja stenta umetanjem sitnih instrumenata i tankih plastičnih cevi (katetera) u telo putem arterije ili vene. Snimak se koristi za vođenje katetera i instrumenata do tačnog područja na kojem treba izvršiti medicinski postupak ili tretman. Ovo smanjuje potrebu za tradicionalnom (otvorenom) ili laparoskopskom hirurgijom, jer se lečenje može sprovesti kroz malu plastičnu cev koja je približno veličine slamke.
Napredak tehnologije u radiologiji znači da se povećava i broj stanja koja se mogu lečiti na ovaj način.

Rendgen, Rentgen ili Rengen, pitanje je sad

Wilhelm Conrad Röntgen (1845. – 1923.) je nemački naučnik koji je 1895. godine otkrio postojanje nove vrste elektromagnetnog zračenja, tzv. X-zrake. Po njemu je ta vrsta zračenja i dobila ime.
Naziv “X zraci” se i dalje koristi ali izuzetno retko. To ime potiče iz proste činjenice da je Röntgen iskoristio oznaku za prvu nepoznatu u matematici – X jer se radilo o novini u fizici. I pored toga što je za njegovog života ta vrsta zračenja dobila ime po njemu, on je nastavio da koristi naziv X zraci. Za ovo dostignuće mu je 1901.g. dodeljena Nobelova nagrada za fiziku. Svestan činjenice o važnosti svog otkrića, kao visoko moralna osoba, patent nije registrovao kao lični već je odmah svoja saznanja podelio sa naučnim svetom.
Ovo otkriće je omogućilo značajan napredak u medicinskoj dijagnostici. Danas se imenica “rendgen” odnosi na aparat za snimanje pomoću rendgenskih zraka.
U njegovu čast je 2004. godine, 111.element periodnog sistema nazvan Rendgenijum.

A kada govorimo o pravilnom izgovoru same reči, u duhu gramatike srpskog jezika…

Reč “rendgen” je poreklom uz nemačkog jezika a koristi se za medicinski aparat i određenu medicinsku proceduru.
Ime potiče od naučnika koji ga je izumeo – Röntgen – pravilan izgovor – Rentgen.
U srpskoj gramatici važi pravilo da se u vlastitim imenima ne vrši jednačenje suglasnika po zvučnosti pa bi tako ispalo da je pravilno reći Rentgen.
Međutim, pošto se u ovom slučaju radi o tome da se izvorna reč koristi za naziv aparata i procedure a ne kao vlastita imenica, onda se primenjuje pravilo jednačenja suglasnika po zvučnosti i pravilno je reći Rendgen.

Povezani pregledi

Kardioloski pregled

Kardioloski pregled

Kardioloski pregled

Kardioloski pregled

Kardioloski pregled

Kardioloski pregled

    *Kliknuti na ikonicu za prikaz kalendara

    *Potvrđujem da sam upoznat/a da će Poliklinika Vaša Kuća Zdravlja koristiti moje lične podatke isključivo u svrhu obrade ovog upita(zakazivanje pregleda) i da sam pročitao obaveštenje o njihovom korišćenju ličnih podataka, koje se nalazi na stranici Politika privatnosti.

    Ultrazvuk - Naš tim

    Priprema za ultrazvučni pregled štitaste žlezde

    Za ovaj ultrazvučni pregled nije potrebna priprema .